Drveća i rijeke "okićene" plastičnim vrećicama, prizor koje svakodnevno susrećemo u našim gradovima, uskoro bi mogle postati stvar prošlosti. Naime, čini se da je pronađen model kojim bi se suzbila ta masovna pojava.
Siniša Bencun, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa, kaže da oni već duže vrijeme sa ministarstvima rade na tom pitanju. Formirana je i radna grupa koja je radila na pronalaženju najučinkovitijih modela koji bi destimulirali masovnu upotrebu vrećica.
"Suština modela koji je odabran je da se uvode naknade po plastičnoj vrećici za proizvođače koji će oni uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša. Ta sredstva će im se u vidu poticaja vraćati za proizvodnju kvalitetnijih, debljih vrećica ili unapređenje proizvodnje. Prema našim procjenama nakadne za plastične vrećice bi se trebale kretati od 5 do 7 pfeniga po vrećici tanjoj od 20 mikrona", kaže Bencun za eKapiju.
Vrećice deblje od 20 mikrona bile bi oslobođene od naknade. Razlog je što deblje vrećice nisu problem jer se ne koriste jednokratno. One i sada imaju svoju cijenu i samim time nisu u masovnoj upotrebi.
Bencun kaže da bi se cijena do kraja sljedećeg mjeseca trebala usuglašavati sa proizvođačima, privrednim komorama te drugim zainteresiranim stranama, a do kraja studenog/ novembra bi prijedlog trebao ići na Vladu kako bi ta odredba u primjeni bila od početka 2013.
"Nama nije cilj da ukinemo upotrebu plastičnih vrećica nego da je destimuliramo", objašnjava nam Bencun. Naime, potrebno je smanjiti pritisak na okoliš s obzirom na to da se plastične vrećice dugo razgrađuju, a zbog male težine, teško je kontrolirati njihovo odlaganje na deponijima.
U utorak je održan i sastanak sa federalnom ministricom okoliša Brankom Đurić sa kojom je dogovorena navedena dinamika aktivnosti, a danas je o istim pitanjima razgovorano i sa Srebrenkom Golić ministaricom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Golić kaže da u RS-u postoji više od 10 registriranih proizvođača plastičnih vrećica sa kojima su već razgovarali o donošenju ovakvih propisa."U procesu izrade konačne verzije podzakonskih akata, osim još jednog kruga razgovora sa proizvođačama, razgovarat ćemo i sa predstavicima Privredne komore i Ekonomsko–socijalnog savjeta Republike Srpske, kako bi se sagledali svi aspekti i donijela rješenja koja neće dodatno opterećivati privredu i destimulirati proizvođače", istakla je Golić.
Na sastanku je dogovoreno i da se paralelno sa propisom o proizvodnji, prometu i uvozu plastičnih vrećica, radi i na izradi propisa kojim bi se regulirali poticaji za proizvođače.
Tako da će se o konačnoj sudbini ovog propisa i eventualne visine naknade znati tek nakon razgovora sa proizvođačima koji će te naknade i plaćati.
Iskustva iz svijeta
Iskustva iz svijeta pokazuju da se na ovaj način problem efikasno rješava. Naime, Irska je još 2001. godine uvela posebnu taksu na plastične vrećice čime one više nisu bile besplatne, nego su građani plaćali svaku 15 eurocenti. Nakon dvije godine, kao rezultat uvođenja ove takse, broj plastičnih vrećica upotrebljenih u Irskoj je pao za 90 posto. Promet plastičnim vrećicama je ili ograničen ili su potpuno zabranjen u više od 25 odsto zemalja svijeta. I EU već duže vrijeme razmatra mogućnost zabrane njihove upotrebe, ali zbog potencijalnih pravnih problema i opasnosti po tisuće radnih mjesta, Brisel sada traži način da učini jednokratne plastične vrećice manje atraktivnim.
